Žnjan: projekt koji se isplatilo (do)čekati
- Foto: Marin Trebotić
Hej, zar ćeš ti pozitivno pisati o tom projektu bez trunke hlada? Ma ono je užas, to nije dobar projekt, komentirala je jedna osoba kojoj sam u razgovoru spomenula kako ću ovih dana posjetiti Split i fotografirati Žnjan te razgovarati s glavnim akterima priče, baš kako i pristupamo većini sadržaja koji objavljujemo na portalu. Nastojat ću udahnuti atmosferu, sagledati projekt iz više kutova, razgovarati s arhitektom, pitati Splićane, usput dobiti lijepe fotografije iz objektiva i drona splitskog suradnika Marina Trebotića.
Tako se i dogodilo. U obilasku Žnjana pridružio nam se arhitekt Marin Kaliterna iz projektnog ureda Ante Kuzmanića, u na teren su pristigli i inženjer Ivan Mijić iz ACO-a i tehnički savjetnik iz Sike Adam Bečić, koji će nam ujedno u ovoj i narednoj reportaži predstaviti rješenja svojih tvrtki na projektu Žnjan.
Splićani o Žnjanu: Nekad smo se morali probijati do plaže, a sada je ugodno i lijepo
U šetnji kroz nedavno otvorenu gradsku plažu, šetalište i oazu sportskih terena još smo od najranijeg jutra sretali mnogobrojne Splićane. Neki su se kupali, neki razgovarali, ali isto tako ih je i zanimalo jesmo li zainteresirani čuti više o tome što oni misle o Žnjanu. Upravo to smo i čekali, a komentari su se nizali: sviđa im se, sve im je lijepo, ugodno, oni ovdje borave svako jutro, jedino ne vole ove vandale koji uništavaju tek izgrađen dnevni boravak drugog po veličini grada u Hrvatskoj.
-Bilo je sedam kafića, nisi moga proć između njih, bilo je to ka kineski zid preko kojeg si trebao proći da bi uspio doći do plaže. I onda bi još svaki od njih dole razvio svoje ležaljke, ma bilo je to užas...-, komentirala je gospođa koju smo zatekli u društvu prijateljice.
-Plaža je super, a kad za par godina svo zelenilo izraste, ugođaj će biti još bolji. No, Splićani nisu baš svi zadovoljni, komentiraju ka uvik oni koji će grintat, bitno da se govori protiv, zaključuje, a mi nastavljamo.
Žnjan 2016: godina kada su struka i građani odlučili reći „dosta“ divljoj gradnji
No, vratimo se na početak, u 2016. godinu.
Divlja plaža, divlje izgrađeni objekti, trebao je tome doći kraj.
„Društvo arhitekata Splita (DAS) oštro je prozvalo nadležne institucije, prije svega lokalnu vlast, zbog potpuno kaotičnog stanja na najvećoj gradskoj plaži Žnjan. Ondje su u posljednjih godinu i pol dana pod sumnjivim okolnostima izgrađena najmanje 24 ugostiteljska objekta na samoj obalnoj crti - neki od njih čak i na dvije etaže! - što već mjesecima izaziva prijepore u javnosti i ogromno nezadovoljstvo građana”, objavljeno je te godine u članku na Tportalu.
O tome što je sve predhodilo današnjem projektu, saznali smo u prvom dijelu priče o Žnjanu.
Što je uslijedilo nakon toga i kako je projekt Žnjan uspješno realiziran, doznajem u sljedećim redovima kroz razgovor s arhitektom Marinom Kaliternom.
Pitam ga kako je počeo projekt?
Zatečeno stanje na terenu bilo je sve samo ne održivo. Prostor se koristio stihijski i gradska se vlast, na čelu s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, odlučila ozbiljno pozabaviti ovim problemom. Točka u kojoj je sve moglo zdravo započeti je bila ta da se prostor potpuno očisti i da se zatim krene u arhitektonsko-urbanistički natječaj za uređenje tog prostora. Taj hrabar potez gradonačelnika je urodio plodom. Prostor je očišćen i provedena je anketa na razini grada iz koje se saznalo što građani žele u prostoru.
Ta je anketa sadržajno implementirana u program za natječaj, proveden preko Društva Arhitekata Split. Bilo je 12 natjecateljskih radova i natječajni projekt, čiji smo autori Ivan Jurić, Mirjana Radoš, Luka Mužinić i ja, jednoglasno je pobijedio. Nakon toga Luka odlazi u samostalne vode, a Ivan Jurić, Mirjana Radoš i ja ostajemo autori realiziranog projekta. To je doba korone kad smo bili u najvećem zamahu projektiranja i sva se moguća koordinacija odvijala preko kompjutera. Tim od 15-ak arhitekata, s još 30-ak kooperanata, iznjedrio je projektantsko rješenje ovog prostora.
Kako je prostor koncipiran?
Prostor je prvenstveno koncipiran kao rekreativna površina, što je i GUP-om određeno. Uvažavajući sve želje građana, prvenstveno smo probali u njega unijeti organizirani red, privesti svrsi jedan prostor koji se stihijski koristio. Željeli smo ga dovesti do točke kad ga možemo koristiti na vrlo civiliziran način, sa svim potrebnim popratnim sadržajima, kako bi svaki korisnik tog prostora mogao uživati u prirodi. Koncept proizlazi iz podjele na tri osnovne cjeline: plaže koja je zatečna i čiju obalnu liniju nismo mijenjali, šetnice „lungo mare“ i nove ozelenjene površine parka sa integriranim dodatnim sadržajima.
Radili smo istraživanje koliko je optimalan prostor za korištenje plaže uz more. Dubinu korisne obalne površine odredili smo poučeni iskustvima s velikih svjetskih plaža. Gledajući te primjere došli smo do spoznaje da je 30 - 40 m dubine plaže optimalna mjera. Više od toga ljudi više ne doživljavaju kao plažu. Povedeni primjerima, odredili smo dubinu na kojoj će se nalaziti priobalna šetnica - krvotok koji dijeli plažni dio od ozelenjenog dijela. Bitno je spomenuti da je zeleni dio, odnosno park, nova zelena palača, druga najveća ozelenjena površina u gradu Splitu. Očekujemo da će dogodine zasjati punim sjajem.
Kako ste posložili šetnicu i ostale sadržaje?
Priobalna šetnica je dimenzionirana u najmanjoj širini od 10 m, ona je glavna komunikacija koja dijeli zeleni dio od plaže. Htjeli smo odmaknuti ugostiteljske objekte od plaže i oni se svi nalaze iznad šetnice, osim jednog koji je na samom najistaknutijem rtu. Ondje smo produžili pješačku os preko krova samog paviljona i napravili vidikovac. Ta je krovna površina ujedno i javna, svima dostupna površina. Ispod njega se nalazi jedan ugostiteljski objekt, jedriličarski klub, prostor za kajtere koji su tu već dugi niz godina i koriste ovaj prostor, pogotovo u zimskim mjesecima.
Ono što je infrastrukturno bitno je podzemna garaža, dimenzionirana na 500 parkirališnih mjesta. Na krovu same garaže nalaze se još tri polja parkirališta s dodatnih 500 parkirališnih mjesta. Čitav plato je opskrbljen s 1000 parkirnih mjesta, što se u prvim mjesecima testiranja pokazuje dovoljnim za potrebe građana.
Kako je Žnjan pješački povezan s ostatkom Splita?
Žnjan je povezan dužobalnom šetnicom od Bačvica. Kroz natječaj smo potencirali još nekoliko pješačkih pravaca koji nisu izrađeni, a koji su dokumentirani u planovima izgradnje Splita 3, i za koje se nadamo da će gradske vlasti imati sluha te da će taj pješački krvotok izgraditi do kraja. Mi smo tek neke pravce, gdje je ostavljen slobodan prostor među zgradama, spojili na neke naše osi i glavne opskrbne pješačke pravce kroz ovaj plato.
No što se događalo ispod zemlje?
Podzemni dio je izgrađen kao grad sa svom infrastrukturom, gdje smo morali izgraditi cijeli novi sustav odvodnje. Prije su se ljudi kupali u svojim otpadnim vodama i sad imamo sustav odvodnje koji je povezan na gradsku infrastrukturu, imamo potpuno čisto more, imamo riješenu infrastrukturu s rasvjetom kako spada, polja solarnih panela koja čine ovaj projekt održivim i zelenim. Svakako je ovaj prostor rješavan u projektantskom smislu tako da smo superponirali sve slojeve koji su potrebni.
Preklapali smo slojeve jedan na drugi i pokušali naći optimalne prostorne odnose tako da se prostor ne zaguši, da bude jasno čitljiv, suvremeno artikuliran i da služi svim generacijama, jer namijenjen je prvenstveno građanima. A kad su sretni građani, onda će sigurno biti sretni svi gosti i turisti koji će koristiti ovaj prostor.
Mi očekujemo da ovaj prostor živi 365 dana u godini, kada god to vremenski uvjeti budu dozvoljavali i nije ni čudo da, s obzirom koliki je to resurs, da su građani jedva dočekali trenutak kad će se Žnjan otvoriti i mislim da su reakcije s terena vrlo dobre. Ljudi su našli neke nove okvire u kojima mogu egzistirati i biti sretni, neku novu poetiku ako bih to mogao pjesnički reći.
Sigurno su do vas dopirale i neke kritike?
Kritika uvijek ima, ali mislim da treba proći jedno vrijeme, prvih godinu dana kad će se zaliječiti neke „dječje bolesti” koje su sasvim prirodne kod realizacije ovako velikog projekta.
Pričamo o realizaciji projekta na 150.000 metara kvadratnih i, koliko je meni poznato, mislim da je ovo najveća javna površina ikad uređena u Republici Hrvatskoj. Takav benefit imati, toliko izgrađenog svima dostupnog javnog prostora u središtu grada, ne može se podičiti baš puno gradova u svijetu.
To je javni prostor koji je svima dostupan besplatno?
Glavna misao vodilja nam je bila da taj prostor bude dostupan svima bez ikakvih barijera i ograničenja, da su striktno određena pravila u smislu privatiziranja prostora. Krilatica „Žnjan za sve“ vodila nas je od prvoga dana.
Tako, na primjer, ugostitelji imaju striktno određena pravila i površine na kojima smiju postavljati ugostiteljsku opremu. Plaža je opremljena ležaljkama i nadstrešnicama, s tim da su striktno određena polja za postavljanje plažnih ležaljki. Solarne nadstrešnice su fuzija korisnog zasjenjenog prostora za građane i dobitaka energije za koncesionara. Preko njih dobivamo izuzetnu količinu električne energije - oko 350 kW snage daju ova četiri polja solarnih nadstrešnica. Strujom upravlja koncesionar.
Kako je tekao postupak projektne dokumentacije?
Moramo znati da je prostor gdje je realiziran žnjanski plato prostor pomorskog dobra i da bi smjela graditi, gradska tvrtka je morala preko Republike Hrvatske i Županije dobiti koncesiju za to područje. Pravna procedura i izrada projektne dokumentacije je bila vrlo kompleksna i malo je potrajalo da bi došli do trenutka kada možemo graditi na ovom prostoru. Kako su uključene tri razine države u cijelu priču, tako se izrada projektne dokumentacije otegnula. Bili smo sretni kad smo počeli projektirati. Svi smo Splićani i svakako smo osjećali veliku odgovornost da taj prostor bude stvarno dobar svim građanima ovoga grada i da se što više ljudi tu osjeća sretno.
Tko je sve zaslužan za kvalitetnu realizaciju projekta?
Moram reći da sam kao glavni projektant bio svakodnevno uključen u samo građenje. Mislim da smo imali sreće da su se poklopile glavne figure koje su imale kapacitet realizirati projekt. Pričamo o tome da smo imali 15 mjeseci unutar kojih smo uredili 150.000 kvadrata, što je stvarno građevinski pothvat. Tu svakako moram spomenuti glavnog inženjera od strane izvođača Joška Galića, nadzornog inženjera Zdenka Bilića i voditelja projekta Zorana Jakelića. Za brzu realizaciju presudno je brzo i stručno donošenje odluka stoga je jako bitna neprestalna prisutnost u tom procesu građenja.
Vidimo sva moderna i potrebna rješenja ugrađena u prostoru, a tu su čak i tuševi.
Mi smo pokušali podići nivo na razinu 2050.-2100. godine s idejom da ovaj projekt traje, kvalitativno smo ga poboljšali koliko god smo mogli tijekom građenja u smislu izdržljivosti na korištenje i vremenske uvjete te u smislu korištenja materijala.
Vidim različite ljude, evo i gimnastički klub ovdje trenira.
Ostati u ovom prostoru jedan dan i gledati tko sve taj prostor koristi..., jednostavno imaš osjećaj ponosa kad vidiš da je prostor prigrljen od raznih skupina koje dolaze, uživaju, bave se sportom. Ono što je najvrednije za uređenje i za grad Split je da se ljudi opet vrate sportu.
Mislim da Split kao najsportskiji grad na svitu, što se volimo dičiti, mora još više ulagati u sportsku infrastrukturu. Splićani su ljubitelji sporta i sportaši, i ovaj kompleks ovdje će uvelike doprinijeti zdravlju društva mikrolokacije Hrvatske. Sport je najbolji odgovor na potencijalne ovisnosti koje vrebaju u ovom društvu, a to su ovisnost o internetu, mobitelu, alkoholu i druge stare ovisnosti koje su problem ovog društva.
Jedan prijatelj mi je komentirao: „Bio sam već drugi put na Žnjanu i vidim opet isto - ljudi nisu na mobitelima. Ovo su nove osamdesete.“
Kako ste birali građevinske materijale?
Troškovnički su definirane kvalitete materijala, a odabir samog proizvođača nismo definirali niti smo smjeli definirati s obzirom na javnu nabavu. Ali uvijek na kraju priče, izvođač na većim projektima ne želi riskirati da na velikoj količini ugrađenih proizvoda sutra ima problem, pa na kraju veliki kvalitetni proizvođači dobiju posao i ugrade se vrlo kvalitetni proizvodi.
Nastavljamo obilazak plaže i šetnice s predstavnikom tvrtke ACO, inženjerom graditeljstva Ivanom Mijićem, koji nam otkriva kojim su rješenjima usmjerili oborinske i otpadne vode.
„Sve je krenulo 2019. kad je projektantski ured TUB d.o.o., inače jedan od najeminentnijih projektantskih ured za projekte vodovoda i kanalizacije, kontaktirao našu tehničku podršku za rješenje otpadne vode iz kuhinja projektiranih ugostiteljskih objekata na Žnjanu. Mi smo kao rješenje ponudili betonske ACO Lipumax C separatore masnoće i ukupno je 11 takvih separatora ukopano u teren za potrebe 11 ugostiteljskih objekata.“
"Usput se tražilo i rješenje za separatore lakih tekućina. Na određenim točkama žnjanskog platoa ugrađena su tri ACO Oleopator –bypass-C separatora lakih tekućina koji odvajaju nečistoće iz prikupljene oborinske vode sa slivne javne površine i tako pročišćenu vodu odvode na siguran način u gradsku kanalizaciju."
Nakon toga uslijedio je odabir elemenata – tipa i dimenzija linijskih kanalica - koji će prikupiti vodu s javnih površina i dovesti je do separatora lakih tekućina.
„U ovom je procesu najvažnija stvar kontakt s gradilištem, što mislim da ACO kao dobavljač odrađuje jako kvalitetno jer izvođaču nudimo rješenja na licu mjesta. Kroz projekt je teško predvidjeti sve zahtjeve te se rješenja ponekad moraju tražiti u hodu. Tako smo na Vodenom trgu morali izmještati jednu ACO DRAIN® SlotTop kanalicu jer se nije detaljno znala točna pozicija točkastih fontana pa smo tražili rješenje kako to visinski uklopiti da bi arhitektonski sve estetski dobro izgledalo“, naveo je kao primjer inženjer.
ACO DRAIN® SlotTop kanalica odlikuje se atraktivnim i profinjenim dizajnom koji omogućuje diskretnu površinsku odvodnju na žnjanskom Vodenom trgu. SlotTop odvodnja izvedena je u obliku malog raspora, šlic fuge, ispod koje je ugrađena ACO Multiline kanalica za prikupljanje vode.
Na Vodenom trgu nalazim ACO rješenje za ujednačen izgled površine – ACO TopTek Uniface poklopce za ispunu. Popularan su odabir pri projektiranju okoliša i interijera jer se pune istom završnom obradom kao i okolna podloga, što ih čini manje vizualno upadljivim na određenoj površini. U ovom je slučaju kao ispuna korišten štokovani beton.
Najviše pozicija linijske odvodnje izvedeno je u garažama. ACO Deckline P 100 plitka kanalica na siguran način odvodi vodu s garažnih površina, dok je na vrhovima svih ulaznih rampi u podzemne garaže ugrađen ACO Multiline V200 s mosnom rešetkom razreda nosivosti D400.
Oborinska odvodnja na površinama sva tri igrališta riješena je ACO Multiline V300 plitkom kanalicom.
„Ovdje je TUB-ov projektant osmislio jedno jako dobro rješenje odvodnje u kombinaciji sa slivnicima podtlačne odvodnje Geberit Pluvia. Naša kanalica skupi vodu i dovede je do Pluvije koja funkcionira po sistemu podtlačne odvodnje – dovoljno je da se stvori centimetar vode i ona je podtlačno vuče kroz cijevi koje su dolje razvedene kroz AB ploču.“
Kao estetski najdražu poziciju linijske odvodnje Mijić navodi vidikovac, čiji pogled na more privlači velik broj građana. Ovdje je također izveden ACO Multiline u kombinaciji sa specijalnom uzdužno prečkastom rešetkom. Osim što je estetski privlačnog dizajna, rešetka je napravljena od nehrđajućeg čelika kvalitete AISI 316L, tzv. morskog inoxa, materijala koji po svojoj čvrstoći i otpornosti na morsku sol i klor nadilazi tzv. obični inox 304.
Još jedna uspješna ACO suradnja s vrhunskim partnerima
Zaključno, Mijić pohvaljuje odličnu suradnju s izvođačem – tvrtkom Lavčević, koja je dvije godine pratila projekt Žnjan sa svojih nekoliko inženjera i kooperanata, te tvrtkom Prolux.
„Oni su nam bili zaista vrhunski partneri u ovom projektu. Imali su sluha za kvalitetna rješenja, kao i za zahtjeve arhitekta Marina Kaliterne koji je, prema mojem mišljenju , u ovaj projekt ugradio vrhunske ideje i koncept“, naveo je na kraju ACO inženjer.
Zahvaljujemo ACO Građevinski elementi d.o.o. što su podržali reportažu sa Žnjana
