INVESTMENTS FORUM 2025: budućnost poslovanja u znaku održivosti, inovacija i ljudskog kapitala
- Foto: Investments Forum
Investments Forum i ove je godine okupio ključne aktere koji oblikuju budućnost investicija i poslovanja kako bi ponudio odgovore na kompleksne izazove digitalne transformacije, održivosti, ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti.
Lideri i vizionari o budućnosti hrvatskog gospodarstva
Jedno od vodećih okupljanja u regiji na temu investicija iznova je potvrdilo status nezaobilaznog mjesta razmjene znanja, ideja i vizija za budućnost hrvatskog gospodarstva.
Pred 300-tinjak sudionika, više od 30 govornika i panelista iz ključnih sektora gospodarstva, financija i tehnologije raspravljalo je kroz više od deset tematskih cjelina o makroekonomskoj politici, investicijama u turizmu, održivoj gradnji i stanju na tržištu nekretnina, ženama lidericama koje pomiču granice u poslovnoj zajednici, ulozi investicijskog zlata u strategiji očuvanja vrijednosti kapitala i transformativnoj moći IT tehnologije.
„Ove godine stavili smo naglasak na održivost, inovaciju i ljudski kapital jer su to temeljni resursi koji će definirati kako ćemo živjeti i poslovati u desetljećima koja dolaze“, istaknula je direktorica Delta Foruma i glavna organizatorica, Danijela Poljak.
Kreditni rejting postao politička kategorija, a državni intervencionizam i kroni kapitalizam norma djelovanja
Prema riječima stručnjaka za korporativne financije i investiranja Andreja Grubišića (Grubišić Krešić Korporativne Financije, direktor), neizvjesnosti je uvijek bilo, a iako danas živimo u nominalno demokratskom društvu, nikada nismo bili izloženi većoj koncentraciji arbitrarne političke moći.
„Mene je više strah neizvjesnosti što će raditi državne birokrate i političari nego što će raditi privatni sektor. Ovi potonji su prisiljeni ponašati se u razumnoj mjeri jer znaju da ako ne postupaju racionalno da će snositi posljedice“, istaknuo je ekonomski analitičar u okviru panela Investiranje u doba ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti.
Kreditni rejting u sve većoj mjeri postaje politička, a ne ekonomska kategorija, dok su državni intervencionizam i kroni kapitalizam gotovo postali norma djelovanja. Javni narativ jako malo spominje slobodno tržište; u pravilu spominje na koji način država treba biti prisutna, a ne iz čega bi se trebala izuzeti. Grubišić savjetuje postepeno smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u u narednih 10 godina, što bi posljedično reduciralo kroni kapitalizam i pritisak politike.
„Po meni je jedan od ključnih razloga zašto su bivše socijalističke zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke napredovale više od Hrvatske taj što 25 godina imaju znatno niži udio državne potrošnje u BDP-u. Znači, puno više novaca je u rukama privatnog sektora“, rekao je Grubišić.
Privatizacija javnih poduzeća ne znači nestanak dobre usluge i njezine dostupnosti
Uvjeren je da u javnom sektor postoji 20 do 30 posto viška radne snage koji bi „super došao u privatnom sektoru“. Misli da bi doista trebalo privatizirati sve što ima konkurenciju u privatnom sektoru, od HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta i drugih različitih mastodonata koji zapošljavaju desetke tisuća ljudi. Bio bi to snažan signal u kojem smjeru želimo ići, a koji bi donio višestruke koristi i doprinio razvoju tržišta kapitala.
„Treba demistificirati vjerovanje u mit da bi to značilo nestanak dobre usluge ili njezine dostupnosti. To znači prije svega izlaganje puno većoj transparentnosti, reduciranje koruptivnih radnji i uvođenje reda u mjeri u kojoj je to moguće“, naglasio je Grubišić.
Tržište s aspekta M&A aktivnosti: prodat ću, kupit ću kompaniju više nije bauk
U svom izlaganju osvrnuo se na 2021. i 2022. godinu kao „ludo dobre godine u M&A-u“, a na 2023. i 2024. kao uvjetno rečeno lošije jer je referentna točka bila relativno visoka.
„Mi smo u povijesti imali 10-ak velikih M&A valova u zadnjih 80 godina i mislim da je 2021., 2022. vjerojatno bio taj 10. koji smo proživjeli. Ali super stvar, barem za nas koji se bavimo s tim, M&A više nije bauk – prodat ću kompaniju, kupit ću kompaniju je postalo dio strateškog promišljanja, što je u tom biznisu vjerojatno najbitnije od svega“, rekao je Grubišić.
Prema podacima PitchBooka, platforme koja prati M&A aktivnosti (spajanja i preuzimanja poduzeća), u Hrvatskoj su prošle godine zabilježena 64 takva deala, dok podaci pokazuju da je na području bivše Jugoslavije bilo 160 transakcija, što znači da Hrvatska u svim transakcijama sudjeluje s 40 i nešto posto.
Troškovi javnog i privatnog zdravstva će rasti, kvaliteta usluge će padati
Gledajući transakcije po sektorima, po njihovoj klasifikaciji najveći dio – 30 posto odnosi se na business to consumer, slijedi business to business s 24 posto transakcija. Ono što se primjećuje u Hrvatskoj i regiji je mali broj transakcija u sektoru turizma, čiji se udio u BDP-u inače kreće 10 do 15 posto.
Ono što je neznačajni dio BDP-a, a konzumira značajan broj transakcija u zadnje dvije, tri godine je privatno zdravstvo, naveo je Grubišić.
„Očigledno svi očekuju da će biti jako puno biznisa u tom sektoru. Ono što je izazovno je što ćemo vjerojatno imati brazilski efekt. Troškovi javnog i privatnog zdravstva će rast, a kvaliteta usluge padati. U javnom narativu uvijek se spominje da je javno zdravstvo prije svega za one koji si ne mogu priuštiti privatno. Ja mislim da će ovo dovesti upravo do suprotnog, da će ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno biti na vjetrometini vezano uz javno zdravstvo“, Grubišićevo je predviđanje.
Ključne reforme trebaju biti usmjerene na ulaganje u ljudski kapital i zelenu tranziciju
Jedan od naglasaka Josipa Funde, glavnog ekonomista zagrebačkog ureda Svjetske banke, bila je potreba dugoročnog dizanja produktivnosti gospodarstva pri čemu je jedan od ključnih faktora kvalitetna, dobro obrazovana radna snaga jer upravo je kvaliteta radne snage prvi ograničavajući faktor za poslovanje poduzeća, a na tom bi tragu trebalo tražiti i nekakve ključne reforme za Hrvatsku.
Velik naglasak stavljen je i na zelenu tranziciju gdje Hrvatska, podsjetio je Funda, ima obveze u sklopu EU i postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine, tako da u narednih 20-ak godina treba očekivati da će investicije i nužne reforme ići u tom smjeru.
Nema mjesta panici: prošli smo financijsku krizu, COVID, a očekivanja za BDP su pozitivna
Na trendove u bankarskom sektoru i dinamiku odnosa između banaka i poduzeća osvrnuo se Ante Odak, član Uprave Raiffeisenbank Austria, pa je tako rekao kako se u posljednjih 20 godina financijsko znanje kompanija drastično poboljšalo. Kompanije danas puno bolje upravljaju svojim novčanim tokovima i bolje su upoznate s alternativama financiranja, što banke podržavaju.
„Nama je klijent koji je financijski pismen značajno draži nego klijent koji lošije upravlja svojim financijama“, naglasio je Odak.
Banke podržavaju prisutnost EU potpora. To su sredstva koja treba iskoristiti, a prema Odaku imat će velik utjecaj na BDP u ovoj i sljedećoj godini. U slučaju nesigurnosti na tržištu, iskorištavanje fondova može nam pomoći da kao ekonomija konkurentnije nastavimo poslovanje, smatra Odak.
Ono što se primjećuje je i ulazak rizičnih kapitalnih fondova u kompanije. Banke također podržavaju kompanije u izdavanju obveznica, prihvatljivog instrumenta financiranja i zapravo puno likvidnijeg od klasičnog kredita.
"Ono što se definitivno vidi u investicijama naših klijenata je da se ide u digitalizaciju i u projekte koji su možda manje opsežni, ali koji donose neki brži povrat investicije", rekao je Odak u osvrtu na najnovije trendove.
Razloga za paniku nema, zaključuje Odak: prošli smo globalnu financijsku krizu i COVID, a očekivanja vezana uz BDP su pozitivna.
Upravljanje rizicima ključno kako bi se kompanije sistematizirale i fokusirale na prave stvari
Na koji način velike kompanije pristupaju novim, neočekivanim rizicima kako bi osigurale uspješno poslovanje u uvjetima opće neizvjesnosti u okruženju, pogled kroz „Atlanticove naočale“ dao je Davor Oršić, direktor riznice u Atlantic Grupi.
Rizici su zapravo ostali isti, ali se promijenio njihov redoslijed, ustvrdio je Oršić. Postoji pitanje zaposlenika, ne samo u smislu njihove dostupnosti, već i u smislu posjeduju li znanja koja će kompanija trebati u budućnosti. Jedan od rizika za koji su vidjeli da raste u posljednje vrijeme je potrošač, odnosno ponašanje potrošača i može li se ono održati na postojećoj razini.
„Rizici se mijenjaju i ljudi možda nekad imaju osjećaj o tome, ali nemaju pravu analizu, i to je nešto što u principu nedostaje u našim malim i velikim društvima“, rekao je Oršić.
Objasnio je kako mala društva obično nemaju resurse raditi takve neke analize, no u velikim postoje sustavi, procesi kojima se upravlja rizicima poput Integrated Risk Managementa te smatra kako bi kompanije trebale ići u smjeru njihove primjene, pogotovo kako bi se sistematizirale i fokusirale na prave stvari.
Kako se pripremiti za novog crnog labuda? Kao sportaš!
Priča o rizicima i neizvjesnosti dovela je do crnog labuda. Globalna financijska kriza 2008., uspjeh Googlea, napad na njujorške Blizance, pandemija COVID-19...., starija i novija povijest puna je crnih labudova - neočekivanih događaja koji su imali izuzetno velik utjecaj na svijet u kojem živimo i način na koji poslujemo. Jesmo li spremni za novog crnog labuda?
Metaforu je popularizirao socijalni filozof i pisac, analitičar rizika Nassim Nicholas Taleb u svojoj knjizi „Crni labud – utjecaj krajnje nevjerojatnog“, a na panelu ju je u kontekstu financijskog tržišta objasnio Andrej Grubišić:
„Ja se baziram na jednom malo kraćem sagledavanju crnog labuda od Taleba.Opisujem ga kao nepredvidiv događaj, a pošto dolazi od niotkuda i nismo ga predvidjeli, mi ne možemo procijeniti niti njegov učinak, niti vjerojatnost događaja. Mi pričamo o nečemu totalno nepredvidljivom, nemogućem za analizirati. I kako se onda spremiti za crnog labuda? Kao sportaš – pripremaš se da budeš u što boljoj formi kako bi mogao izdržati bilo kakav napor. I mi korporacije moramo razmišljati u tom smislu.“
A to znači, rekao je Grubišić, manje duga, više keša te rad na obrazovanju ljudi, jer ako imate obrazovane ljude, onda oni mogu u kratko vrijeme izanalizirati situaciju, donijeti odluku i brzo je primijeniti.
„Ono što je još važnije od primjene te neke odluke je da se odmah nakon toga ponovno analizira je li ta odluka bila ispravna, jesu li se prikupile nove informacije te se prilagoditi cijeloj situaciji. Znači edukacija, brza reakcija, prilagodba“, dodao je Grubišić te sumirao s tvrdnjom da crni labud nije samo rizik, već i prilika:
„Svaki rizik je i ogromna prilika. Kada imate stabilno tržište teško ga je promijeniti, međutim kada se dogodi crni labud, tržište vam se otvorilo i ako ste dovoljno brzi, dovoljno jaki i pametni, možete to iskoristiti u svoju apsolutnu prednost.“
